Europska unija (EU) postavila je ambiciozne ciljeve što se tiče energetske učinkovitosti kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i ostvario održivi energetski sustav. Svaka država članica EU-a odgovorna je za provedbu vlastitih energetskih politika i ispunjavanje ciljeva koje je postavila EU. U ovom ćemo članku istražiti kako se različite zemlje u EU suočavaju s izazovima energetske učinkovitosti.
Od uvođenja REPowerEU napušteni su stari ciljevi i postavljen je novi i ambiciozni cilj od 45% obnovljive energije za svaku državu članicu.
U sljedećoj tablici možemo vidjeti kako se svaka država članica trenutno drži i koliko će poboljšanja biti potrebno:
Postotak korištene obnovljive energije u zemljama članicama EU – Izvor: EUROSTAT
Njemačka
Njemačka se općenito smatra predvodnikom u energetskoj učinkovitosti u EU, a također je veliki potrošač svih vrsta energije. Država je postavila ambiciozne ciljeve za smanjenje potrošnje energije za 50% do 2050. u usporedbi s razinama iz 2008. godine. Jedna od ključnih političkih mjera u Njemačkoj je Energiewende, čiji je cilj prijelaz zemlje na energetski sustav s niskim udjelom ugljika.
Politika uključuje mjere poput širenja obnovljivih izvora energije, poboljšanja energetske učinkovitosti u zgradama i postupnog ukidanja nuklearne energije. Njemačka je također uvela niz financijskih poticaja za energetsku učinkovitost, poput subvencija za renoviranje zgrada i poreznih olakšica za energetski učinkovita vozila.
Njemačka se smatra predvodnikom i u solarnoj energiji, a zemlja je izvršila značajna ulaganja u razvoj i primjenu solarne fotonaponske (PV) tehnologije. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), Njemačka je 2020. imala 49,9 gigavata (GW) instaliranih solarnih PV kapaciteta, što ju čini trećim najvećim solarnim tržištem na svijetu nakon Kine i Sjedinjenih Država.
Nadalje, Njemačka je 2020. godine imala 674 vata instaliranog solarnog PV kapaciteta po glavi stanovnika, što je najviše od bilo koje zemlje Europske unije. Uspjeh zemlje u solarnoj energiji pripisuje se nizu čimbenika, uključujući vladine politike koje podržavaju, snažna ulaganja javnog i privatnog sektora te snažan ekosustav istraživanja i razvoja.
Francuska
Francuska je također postavila ambiciozne ciljeve energetske učinkovitosti. Zemlja ima za cilj smanjiti potrošnju energije za 20% do 2030. u usporedbi s razinama iz 2012. godine. Kako bi postigla ovaj cilj, Francuska je provela niz politika i inicijativa, kao što je zakon o “Energetskoj tranziciji za zeleni rast”, čiji je cilj povećanje obnovljivih izvora energije, smanjenje emisija stakleničkih plinova i poboljšanje energetske učinkovitosti.
Zakon uključuje mjere poput zahtjeva da sve nove zgrade budu niskoenergetske do 2020. i da se sve postojeće zgrade obnove kako bi zadovoljile standarde energetske učinkovitosti do 2050. Francuska je također uvela niz financijskih poticaja za energetsku učinkovitost, poput poreznih olakšica za obnove zgrada i subvencije za ugradnju obnovljivih izvora energije.
Osim u obnovljivim izvorima, Francuska je predvodnica i u razvoju i implementaciji nuklearne energije, koja nije obnovljivi izvor energije, ali se zbog niske emisije stakleničkih plinova smatra izvorom energije s niskim udjelom ugljika. Francuska ima jednu od najvećih industrija nuklearne energije u svijetu i proizvodi oko 70% električne energije iz nuklearnih elektrana.
Uz sve nabrojano, Francuska je posljednjih godina značajno ulagala u obnovljive izvore energije kao što su vjetar i solarna energija.
Švedska
Švedska se naširoko smatra predvodnicom u energetskoj učinkovitosti. Postavila je ambiciozne ciljeve da do 2045. postane društvo bez fosilnih goriva. Kako bi postigla taj cilj, Švedska je provela niz politika i inicijativa, kao što je politika “Okolišnih ciljeva”, čiji je cilj smanjenje emisije stakleničkih plinova, povećanje količine obnovljivih izvora energije i poboljšanje energetske učinkovitosti.
Politika uključuje mjere poput zahtjeva da sve nove zgrade budu gotovo nulte energije do 2020. i da sve postojeće zgrade budu renovirane kako bi zadovoljile standarde energetske učinkovitosti do 2050. Švedska je također provela niz financijskih poticaja za energetsku učinkovitost, kao što su subvencije za renoviranje zgrada i porezne olakšice za energetski učinkovita vozila.
Švedska je vodeća u hidroenergiji, koja je 2020. činila oko 44% proizvodnje električne energije u zemlji. Zemlja ima veliki broj hidroelektrana, posebno u sjevernim dijelovima zemlje.
Austrija
Austrija je članica Europske unije i aktivno radi na rješavanju izazova energetske učinkovitosti. U usporedbi s razinama iz 2005. godine, država je postavila cilj povećati udio obnovljive energije u bruto finalnoj potrošnji energije na 34% do 2020., te smanjiti potrošnju energije za 20% do 2020.
Kako bi postigla te ciljeve, Austrija je provela niz politika i inicijativa, kao što su „Austrijski zakon o energetskoj učinkovitosti“ i „Austrijska klimatska i energetska strategija“. Ti planovi uključuju mjere kao što su promicanje energetske učinkovitosti u zgradama, povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i promicanje održivog prometa. Austrija je također uvela financijske poticaje za energetsku učinkovitost, poput subvencija za obnovu zgrada i poreznih olakšica za energetski učinkovite uređaje.
Austrija je postigla značajan napredak u smanjenju svojih emisija stakleničkih plinova, uglavnom zahvaljujući svom snažnom fokusu na obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost. Godine 2019. obnovljivi izvori energije činili su približno 36% bruto konačne potrošnje energije u zemlji, a gledano od 2005. godine, postigla je i 28% smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Osim ovih mjera, Austrija je dio nekoliko inicijativa EU-a usmjerenih na promicanje energetske učinkovitosti i prakse održive energije. Na primjer, Austrija je članica Europskog fonda za energetsku učinkovitost koji osigurava financiranje projekata energetske učinkovitosti diljem EU-a.
Italija
Italija je postavila cilj smanjenja potrošnje energije za 17% do 2020. u usporedbi s razinama iz 2005. godine. Kako bi postigla ovaj cilj, Italija je provela niz politika i inicijativa, kao što su “Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti” i “Nacionalna strategija za održivi razvoj”.
Ti planovi uključuju mjere kao što su promicanje energetske učinkovitosti u zgradama, povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i promicanje održivog prometa. Italija je također uvela financijske poticaje za energetsku učinkovitost, kao što su porezne olakšice za obnovu zgrada i subvencije za instalacije obnovljive energije.
Italija je druga najbolja vodeća zemlja u korištenju solarne energije, s ukupnim instaliranim kapacitetom od preko 21 GW od 2020. Zemlja ima povoljnu klimu za solarnu energiju i u posljednje vrijeme mnogo ulaže u velike solarne projekte godine.
Španjolska
Španjolska je postavila cilj smanjenja potrošnje energije za 20% do 2020. koji je i uspješno ostvarila. Kako bi postigla ovaj cilj, Španjolska je provela niz politika i inicijativa, kao što su “Nacionalni akcijski plan za obnovljivu energiju” i “Plan za energetsku učinkovitost i uštedu”.
Planovi uključuju mjere kao što su poboljšanje energetske učinkovitosti u zgradama, povećanje obnovljivih izvora energije i promicanje energetski učinkovitog prometa. Španjolska je također uvela niz financijskih poticaja za energetsku učinkovitost, poput subvencija za renoviranje zgrada i poreznih olakšica za energetski učinkovita vozila.
Španjolska je mnogo godina bila predvodnik u korištenju energije vjetra, odmah nakon Njemačke, i ima više od 27 GW instaliranih kapaciteta vjetroelektrana od 2020. Zemlja je uložila velika sredstva u projekte vjetroelektrana na kopnu i u moru, te je postavila cilj povećati svoj kapacitet vjetroelektrana na 40 GW do 2030.
Jugoistočna Europa također ima svoj udio u rješavanju izazova energetske učinkovitosti
U jugoistočnoj Europi mnoge su zemlje još uvijek u procesu razvoja i provedbe politika energetske učinkovitosti. Neke zemlje su postigle napredak u ovom području.
Hrvatska
Na primjer, u usporedbi s razinama iz 2007. godine, Hrvatska je postavila cilj smanjenja potrošnje energije za 20% do 2020. Država je provela niz politika i inicijativa, kao što su „Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti“ i „Nacionalni akcijski plan za obnovljivu energiju“.
Ti planovi uključuju mjere kao što su poboljšanje energetske učinkovitosti u zgradama, povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i promicanje održivog prometa. Hrvatska je također uvela financijske poticaje za energetsku učinkovitost, poput poreznih olakšica za obnovu zgrada i subvencija za instalacije obnovljivih izvora energije.
Hrvatska ima dugu povijest korištenja hidroenergije, a ona čini više od 90% ukupne proizvodnje obnovljive energije u Hrvatskoj. Hrvatska ima brojne rijeke i slapove pogodne za hidroelektrane te je dodatno uložila u izgradnju niza malih i srednjih hidroelektrana.
Bugarska
Bugarska je također postavila cilj smanjenja potrošnje energije za 20% do 2020. u usporedbi s razinama iz 2005. godine. Država je provela niz politika i inicijativa, kao što su „Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti“ i „Nacionalni akcijski plan za obnovljivu energiju“.
Ti planovi uključuju mjere kao što su promicanje energetske učinkovitosti u zgradama, povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i promicanje održivog prometa. Bugarska je također uvela financijske poticaje za energetsku učinkovitost, poput poreznih olakšica za renoviranje zgrada i subvencija za instalacije obnovljive energije.
Bugarska već dugi niz godina ulaže u tehnologiju energije vjetra i ima potencijal za značajno povećanje kapaciteta energije vjetra u budućnosti.
Solarna energija također je važan izvor obnovljive energije u Bugarskoj. Zemlja ima povoljnu klimu za solarnu energiju, s prosječno 2300-2800 sunčanih sati godišnje.
Rumunjska
Jedan od primarnih ciljeva Rumunjske je smanjiti potrošnju energije i povećati korištenje obnovljivih izvora energije. Kako bi postigla ovaj cilj, zemlja je provela niz politika i inicijativa, kao što su “Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti” i “Nacionalni akcijski plan za obnovljivu energiju”.
Ti planovi uključuju mjere kao što su promicanje energetske učinkovitosti u zgradama, povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i promicanje održivog prometa.
Rumunjska je također primijenila financijske poticaje za energetsku učinkovitost, kao što su porezne olakšice za renoviranje zgrada i subvencije za instalacije obnovljive energije. Osim toga, zemlja je uspostavila Nacionalni fond za energetsku učinkovitost, koji osigurava financiranje projekata energetske učinkovitosti u javnom i privatnom sektoru.
Unatoč tim naporima, Rumunjska se još uvijek suočava s izazovima u postizanju svojih ciljeva energetske učinkovitosti. Jedan od glavnih izazova je velika potrošnja energije u stambenom sektoru zemlje, koji čini značajan dio potrošnje u Rumunjskoj. Kako bi to riješila, vlada je provela programe usmjerene na poboljšanje energetske učinkovitosti u zgradama i pružanje financijske pomoći kućanstvima s niskim prihodima kako bi energetski učinkovito poboljšali svoje domove.
Zaključno, svaka zemlja u EU suočava se s jedinstvenim izazovima energetske učinkovitosti, ali sve dijele zajednički cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova i postizanja održivog energetskog sustava. Kako bi postigle te ciljeve, zemlje su provele niz politika i inicijativa, poput poboljšanja energetske učinkovitosti u zgradama, širenja obnovljivih izvora energije i promicanja energetski učinkovitog prometa te su uvedeni financijski poticaji poput subvencija i poreznih olakšica kako bi se potaknuli pojedinci i tvrtke na usvajanje energetski učinkovitih praksi.